Abanyamuryango b’ingaga z’umwuga zishamikiye kuri Minisiteri y’Ubuzima, zirimo Urugaga rw’Abahanga mu by’Imiti, Urugaga rw’Abaganga n’Abaganga b’Amenyo, Inama y’Igihugu y’Abaforomo, Abaforomokazi n’Ababyaza, ndetse n’Urugaga rw’Abakora Imyuga Ishamikiye ku Buvuzi, basuye Urwibutso rwa Jenoside rwa Kigali ku Gisozi biyemeza gukomeza gusigasira ubumwe bw’Abanyarwanda, kurwanya ingengabitekerezo ya Jenoside no kwimakaza indangagaciro z’ubumuntu.
Ni igikorwa cyabaye ku wa 12 Kamena 2026 mu gikorwa cyo Kwibuka ku nshuro ya 32 Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994.
Mu izina ry’ingaga z’umwuga zishamikiye kuri Minisiteri y’Ubuzima, Umuyobozi Mukuru w’Inama y’Igihugu y’Abaforomo, Abaforomokazi n’Ababyaza, Munyaneza Emmanuel, yasabye abakora mu rwego rw’ubuzima gukomeza kurwanya ingengabitekerezo ya Jenoside, guhangana n’abahakana n’abapfobya Jenoside yakorewe Abatutsi, no gusigasira ubumwe bw’Abanyarwanda, yibutsa ko bafite uruhare rukomeye mu kubungabunga ubuzima bwa muntu no kwimakaza indangagaciro z’ubumuntu.
Yagize ati “Abakora mu nzego z’ubuzima dufite inshingano zo kubungabunga ubuzima bwa muntu no gutanga serivisi zitagira ivangura iryo ari ryo ryose. Turasabwa kurangwa n’imitekerereze, imyumvire, imikorere n’imyitwarire ishingiye ku bwubahane, ubutabera n’ihame ry’uburinganire bw’abantu bose. Tugomba kandi gukomeza kwamagana no kurwanya ingengabitekerezo ya Jenoside, guhangana n’abahakana n’abapfobya Jenoside yakorewe Abatutsi, no gusigasira ubumwe bw’Abanyarwanda nk’ishingiro ry’Igihugu cyacu.”
Mu biganiro byatanzwe, ubutumwa bwatanzwe n’abafashe ijambo ndetse n’ubuhamya bwatangiwe muri iki gikorwa, hagarutswe ku butwari budasanzwe n’ubwitange byaranze Ingabo za FPR Inkotanyi zari ziyobowe na Perezida wa Repubulika y’u Rwanda, Kagame Paul.
Bashimangiye ko ubutwari n’ubwitange bw’Inkotanyi byabaye umusingi wo kurokora ubuzima bw’Abatutsi benshi no kongera kubaka igihugu, ari na yo mpamvu bakunze kuvuga ko “Inkotanyi ari ubuzima.”
CP (Rtd) Dr Nyamwasa Daniel yasobanuye amateka ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, agaruka ku ruhare rw’ubukoloni mu kubiba no gukwirakwiza amacakubiri mu Banyarwanda, uko ingengabitekerezo ya Jenoside yagiye yubakwa ikanashimangirwa mu nzego zitandukanye, ndetse n’uburyo umugambi wa Jenoside wateguwe ukanashyirwa mu bikorwa, bikarangira Abatutsi barenga miliyoni imwe bishwe bazira uko bavutse.
Ati “Jenoside ni umugambi wateguwe, kandi ibyo bigaragazwa n’ibimenyetso byinshi. Iyo urebye imishyikirano yagiye iba hagati ya Guverinoma yariho icyo gihe na FPR Inkotanyi, usanga hari ibikorwa byinshi byagiye bikorwa nkana bigamije kuwubahiriza. Ibi bigaragaza ko Jenoside yari umugambi wari waracuzwe, waranogejwe kandi warageragejwe inshuro nyinshi mbere yo gushyirwa mu bikorwa.”
Uwari uhagarariye IBUKA, Manirarora Annoncée, yagaragaje ko bidakwiye kuvuga ko Perezida Habyarimana atagize uruhare muri Jenoside yakorewe Abatutsi kubera ko Jenoside yabaye nyuma y’urupfu rwe.
Yasobanuye ko hari ibimenyetso byinshi bigaragaza uruhare rw’ubutegetsi bwariho icyo gihe mu gutegura no gushyira mu bikorwa umugambi wa Jenoside yakorewe Abatutsi. Mu byo yatanzeho urugero harimo igitabo Mein Kampf cya Adolf Hitler, cyifashishijwe n’Abanazi mu gutegura Jenoside yakorewe Abayahudi, cyasanzwe mu rugo rwa Perezida Habyarimana, hamwe n’ibindi bimenyetso bitandukanye byerekana uko uwo mugambi wateguwe ukanashyirwa mu bikorwa.
Agaragaza kandi uruhare rw’abaganga n’abafomo muri Jenoside aho mu duce tumwe tw’igihugu nk’i Butare imibare y’abakozi bo mu nzego z’ubuvuzi bagize uruhare muri Jenoside yari hejuru cyane.
Ati “Muri Butare, habarurwa abaforomo n’abakozi b’ibitaro 89 bahamijwe kugira uruhare muri Jenoside. Muri bo, harimo n’uwayoboraga CDR muri Butare witwa Remera Simeon uvuka i Runyinya muri Huye n’umugore we na we wari umuforomokazi. Bombi bahungiye mu Bubiligi. Abaganga n’abaforomo ubundi baba bitezweho kurengera ubuzima, ariko aba bicanaga ubugome bukabije.”
Emmerance Gatesi watanze ubuhamya yagaragaje ko kuvuga amateka ari ukugira ngo abakiri bato bumve uburemere bw’amateka igihugu cyanyuzemo.
Ati “Iyo dutanga ubuhamya ntabwo tuba tugira ngo abantu batugirire impuhwe, kuko abacitse ku icumu turi urugero rwiza rwo kubaho no kubana n’abandi. Dutanga ubuhamya kugira ngo n’abato batari bahari bumve uburemere bw’ibyatubayeho babashe kumva amateka y’ibyabaye kuko turi ibihamya bifatika by’ibyabaye.”
Umuyobozi Mukuru ushinzwe Imiyoborere ya Serivisi z’Ubuvuzi na Serivisi Rusange z’Ubuzima muri Minisiteri y’Ubuzima, Dr. Rukundo Athanase, yavuze ko Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 yagaragaje uburyo bamwe mu bari bafite inshingano zo kurinda abaturage bananiwe kuzuza izo nshingano, harimo n’abakoraga mu nzego zitandukanye zirimo urw’ubuzima, nyamara hari abantu benshi bari bahahungiye bizeye ubuhungiro n’ubutabazi.
Yagize ati “Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 yatweretse ingaruka zikomeye zo guteshuka ku nshingano zo kurinda ubuzima bwa muntu. Mu gihe bamwe bananiwe kuzuza izo nshingano, hari abandi bagaragaje ubutwari n’ubwitange bidasanzwe mu kurengera abarwayi n’abari mu kaga. Kwibuka aya mateka bitwibutsa ko nk’abakora mu rwego rw’ubuzima tugomba guhora turangwa n’ubunyamwuga, ubumuntu no kurengera ubuzima bwa buri wese nta vangura iryo ari ryo ryose.”
Yakomeje asaba abakora mu rwego rw’ubuzima gukomeza kurwanya ingengabitekerezo ya Jenoside, gusigasira ubumwe bw’Abanyarwanda no kugira uruhare mu kubaka igihugu kirangwa n’amahoro, ubutabera n’iterambere rirambye.
Abanyamuryango bibumbiye mu ngaga z’umwuga zishamikiye kuri Minisiteri y’Ubuzima banashyikirije Umuryango wa IBUKA inkunga ya miliyoni 4 Frw, igamije gushyigikira ibikorwa byo kwita ku barokotse Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994.
TANGA IGITEKEREZO
AMATEGEKO AGENGA IYANDIKA RY'IGITEKEREZO CYAWE
Witandukira kubijyanye n'iyi nkuru; wikwandika ibisebanya, ibyamamaza cyangwa bivangura; wikwandika ibiteye isoni, Wifuza kubona byihuse ibivugwa/ibisubizo ku gitekerezo cyawe, andika email yawe ahabugenewe. Ibi bidakurikijwe igitekerezo cyanyu gishobora kutagaragara hano cyangwa kigasibwa.
Igitekerezo cyawe kigaragara nyuma y'isuzuma rikorwa na IGIHE.com , Murakoze!