Mu myaka mike u Rwanda ruzaba rubona divayi igera ku macupa ibihumbi 90 ku mwaka, itavuye mu mahanga, ahubwo ivuye mu mizabibu rwihingiye.
Iyi mizabibu izajya ihingwa mu Karere ka Musanze mu Kinigi, i Nyabihu no ku nkengero z’Ikiyaga cya Burera.
Ku wa 4 Nzeri 2026, Ikigo cya Vinmusa Vineyard Estate cyamuritse ku mugaragaro imirima y’imizabibu mu Rwanda, aho izajya yengwamo divayi yo ku rwego rwo hejuru
Ibi bivuze ko u Rwanda rugiye kwinjira mu mateka y’ibihugu bitandukanye ku Isi bihingwamo imizabibu bikanakora divayi y’umwimerere.
Umuhango wo gutera imbuto za mbere ku mugaragaro wabereye mu Kinigi, aho wakurikiranye n’uwo Kwita Izina abana b’ingagi ku nshuro ya 21.
Uyu mushinga mugari w’ikigo cya Vinmusa Vineyard Estate ugizwe n’ahantu hatatu hatandukanye ho gutera imizabibu, hatoranyijwe hagendewe ku kirere cyaho cyihariye, ubutaka budasanzwe bw’amakoro, ndetse n’ubutumburuke bwaho.
Mu Kinigi hari guterwa imizabibu ku buso bugera kuri hegitari. Ku nkombe z’Ikiyaga cya Burera hari guterwa imizabibu ku buso buri hagati ya hegitari imwe.
Imizabibu iri guhingwa muri Burera izajya by’umwihariko ikorwamo divayi itukura yo ku rwego rwo hejuru.
Ahandi ni mu gice cy’Iburengerazuba bw’Ikirunga cya Karisimbi mu Karere ka Nyabihu, aho hegitari 1,2 ziri guterwaho imizabibu, ku butumburuke bwa metero zigera ku 2.700 hejuru y’inyanja.
Aha ni ho hantu honyine hari umurima w’imizabibu uri ku butumburuke bwo hejuru cyane muri Afurika, hakaba hateganyirijwe guhingwa izakorwamo divayi y’umweru yo ku rwego rwo hejuru.
Mu gushimangira umwimerere w’imizabibu hahinzwe imbuto z’amoko atandukanye arimo Pinotage, Chenin Blanc na Sauvignon Blanc, zakuwe muri Vititec, ikigo gikomeye gitubura imbuto z’imizabibu muri Afurika y’Epfo.
Ubutumburuke buri hejuru butanga ikirere gikonje gikenewe mu gukuza iyi mizabibu n’ubuhehere bwinshi buranga utu duce, biri mu byatumye hatoranywa ngo habyazwe umusaruro, hahingwa amoko y’ingemwe z’imizabibu zishobora guhangana n’indwara.
Ikindi ni ubutare budasanzwe buboneka mu butaka bw’amakoro, bwitezweho kuzaha uyu mushinga ubushobozi bwo gukora divayi zifite uburyohe bw’umwimerere bw’ubutaka bw’u Rwanda aho kugerageza kwigana ibikorwa ahandi hasanzwe hazwiho gukora divayi.
Uyu mushinga uyobowe na Andres de la Roche afatanyije na Liam T. Dall kuwushinga, ufite intego yo guhindura u Rwanda ahantu hihariye muri Afurika hazwiho divayi y’umwimerere.
Binyuze mu gutera imizabibu ku butumburuke bwo hejuru cyane, uyu mushinga ugamije gukora divayi ziri ku rwego mpuzamahanga, kandi ibi bikorwa byose bikajyana na gahunda zo kubungabunga ibidukikije n’aho izi ngagi ziba, harimo na Pariki y’Igihugu y’Ibirunga iri hafi.
Vinmusa Vineyard Estate kandi yakoranye na Vinpro, umuryango w’inganda zikora divayi ukomeye muri Afurika y’Epfo, watanze ubujyanama mu bya tekiniki ku bijyanye no guhitamo aho gukorera, gufata ibipimo by’ubutaka kugira ngo busuzumwe, ndetse no gusuzuma ikirere.
Iterambere ry’u Rwanda by’umwihariko nk’ihuriro ryo guhanga ibishya no korohereza ishoramari ryinjira mu gihugu, biri mu byabaye imbarutso yatangije uyu mushinga mu urw’imisozi igihumbi.
Liam T. Dall yavuze ko, Afurika y’Iburasirazuba iri kuzamuka ku ruhando mpuzamahanga cyane nk’agace gashya mu bijyanye no gukora divayi, kandi ko gukora divayi zifite umwimerere waho bizafasha kubaka uyu muco uri gukura.
Ati “Icy’ingenzi cyane kuri twe ni ingaruka nziza ibi bizazanira igihugu, zirimo guhugura Abanyarwanda b’inzobere mu buhinzi bw’imizabibu, bakora divayi, no guha abaturage bo mu bice by’ibyaro akazi, hibandwa cyane ku bagore n’urubyiruko”.
“Intego yacu ni ukubaka ahantu hazaramba hahesha agaciro imisozi n’ibyiza bidasanzwe by’u Rwanda, ibishya bihahangirwa, ndetse n’abaturage barwo, ari na ko dushimangira urwego rushya rw’ubukerarugendo bwihagazeho bushingiye ku buhinzi muri Afurika.”
Ibikorwa byo gutegura imirima no gutera imizabibu biri gukorwa ku bufatanye n’abaturage, nubwo inyungu ziteganyijwe hamwe n’umubare wose w’imirimo izahangwa bitaratangazwa ku mugaragaro.
Vinmusa Vineyard Estate yakoranye by’umwihariko n’amakoperative y’ubuhinzi y’abagore kugira ngo bategure ubutaka mu Kinigi.
Mu Mudugudu wa Sunzu ku Kiyaga cya Burera, uyu mushinga uri guhanga imirimo y’igihe gito n’imirimo ihoraho ku rubyiruko rw’aho n’abandi baturage.
Ikindi kandi Vinmusa Vineyard Estate iri gukorana n’ikigo cya Gold Youth Development Agency, Bridge2Rwanda na Kaminuza y’u Rwanda Ishami rya Busogo mu kubaka ubumenyingiro mu buhinzi no gushyigikira iterambere rirambye.
Ibi biri gukorwa mu gucira inzira urubyiruko rw’u Rwanda ngo rwubake ubushobozi mu rwego rw’ubuhinzi bw’imizabibu, bityo babe umusingi w’umuco wo guhinga no gutunganya divayi nziza muri Afurika y’Iburasirazuba.
Mu bihe biri imbere uyu mushinga uzagira uruganda ruto rwibanda ku gukora divayi nke zo ku rwego rwo hejuru kandi z’umwimerere w’ubutaka zikomokaho, aho gukora divayi nyinshi cyane zagenewe amasoko manini y’ubucuruzi.
Hari kandi gahunda z’ubushakashatsi, ibikorwa byo kwita ku buzima bwiza bw’abantu, ndetse n’ahantu rusange ho gusogongerera divayi.
Uretse guhinga imizabibu, Vinmusa Vineyard Estate ifite icyerekezo cy’igihe kirekire mu bijyanye no gushora imari mu bikorwa byo kwakira abashyitsi, guteza imbere ubugeni mu myubakire, ndetse no gushyiraho ahantu heza ho kuruhukira ku bantu bakeneye ahantu hatuje.
Mu Kinigi, ni ho hazaba ihuriro ry’ibikorwa byo kwakira abashyitsi by’uyu mushinga.
Ibikorwa by’amacumbi, bizaba bigizwe n’inzu nini icyenda za ‘Villas’ zubatswe mu buryo bwa zonyine, n’ibindi byumba bitatu by’anyacyubahiro byagutse ‘Suites’.
Abashyitsi bazajya bahabwa amafunguro yateguwe neza ku bufatanye na Kinigi Table, restaurant ikomeye izwiho guteka ibivuye mu murima bitunganyijwe neza, banasogongere ku nzoga z’umwimerere za Virunga Mountain Spirits, zirimo iza Kari Vodka na Kari Gin zatwaye ibihembo.
Hazashyirwaho na gahunda yihariye ihuza abahanzi n’abanyabugeni bazajya bacumbikirwa aho mu gihe runaka, kugira ngo bahange ibihangano byabo.
Intego ni uko bazajya bisanzura, bakure inganzo ku byiza bitatse imisozi n’ibirunga by’u Rwanda, bityo abashyitsi bahagana babashe kwibonera imikorere yabo imbonankubone.
Ishoramari rya miliyoni 22$
Ishoramari rya VINMUSA Vineyard Estate rizatwara igishoro miliyoni 22$, kuva ku mizabibu ya mbere yatewe muri iki cyumweru kugeza igihe uyu mushinga uzaba urangije kubakwa no gutera imbere ku rwego rwuzuye.
Liam T. Dall yavuze ko iri shoramari rikubiyemo ubutaka, hegitari zigera kuri 22 z’imirima y’imizabibu iri ahantu hatandukanye, uruganda rukora divayi, inzu icyenda zakira abashyitsi n’ibyumba bitatu byihariye.
Ati “Hazashingwa kandi Welcome Center and Tasting Gallery Experience Pavilion izaba iri mu Kinigi… ndetse n’iterambere rikenewe kugira ngo uyu mushinga wose ugere ku ishusho yawo yuzuye.”
Icyiciro cya mbere cy’uyu mushinga kizatwara hafi miliyoni 9,8$ kandi kizibanda mu Kinigi, aho bamaze gutera imizabibu ya mbere. Iki cyiciro gikubiyemo inzu eshatu za mbere zakira abashyitsi, Welcome Center and Tasting Gallery, Experience Pavilion n’uruganda ruzakira umusaruro.
Ati “Gahunda yacu y’igihe kirekire ni uko igice kinini cy’iterambere rizakurikiraho muri uyu mushinga kizaterwa inkunga n’amafaranga VINMUSA ubwayo izaba yinjiza. Intego ni uko amafaranga azava mu bikorwa byo mu Kinigi azafasha kubaka ibyo kuri Karisimbi, na ho amafaranga azava muri ibyo bikorwa agafashe gukomeza guteza imbere ibyo ku Kiyaga cya Burera.”
Kugeza ubu hamaze gushorwa miliyoni 1,1$. Akubiyemo kugura ubutaka, gutegura ahazahingwa imizabibu no kuyitera, ibikorwa by’ubwubatsi, ibikorwa byo kubaka ubumenyi mu buhinzi bw’imizabibu n’ibindi.
Ati “Twateye imizabibu yacu ya mbere ya Chenin Blanc ku wa 4 Nzeri 2026, kandi hari indi izakomeza guterwa mu gihe kizaza. Imirima yacu y’imizabibu izaba irimo iy’ubwoko bwa Chenin Blanc, Sauvignon Blanc na Pinotage, hamwe n’ubundi bwoko tuzagerageza uko dukomeza kumenya byinshi ku butaka bw’u Rwanda n’ubushobozi bwabwo bwo guhingwamo imizabibu.”
Abajijwe igihe imizabibu ya mbere izerera, yavuze ko ikenera ibihembwe bitatu by’ubuhinzi kugira ngo itange umusaruro ufite ubuziranenge n’ubwinshi bifuza. ari yo mpamvu bateganya ko umusaruro wa mbere uzaboneka mu 2029.
Umusaruro wa mbere uzaba ari muke, aho ubu uteganyijwe kuba amacupa agera ku 9.000. Divayi z’umweru za mbere zishobora kuzaba ziteguye kujya ku isoko mu mpera za 2029 no mu 2030, mu gihe divayi zitukura zizakenera igihe kirenzeho kugira ngo zikure neza, zikazatangira kuboneka mu 2030 na 2031.
Ati “Mu 2032, duteganya ko uyu mushinga uzaba ugeze hafi ku musaruro wuzuye, aho uzaba ufite intego yo gukora amacupa agera kuri 90.000 buri mwaka.”
TANGA IGITEKEREZO
AMATEGEKO AGENGA IYANDIKA RY'IGITEKEREZO CYAWE
Witandukira kubijyanye n'iyi nkuru; wikwandika ibisebanya, ibyamamaza cyangwa bivangura; wikwandika ibiteye isoni, Wifuza kubona byihuse ibivugwa/ibisubizo ku gitekerezo cyawe, andika email yawe ahabugenewe. Ibi bidakurikijwe igitekerezo cyanyu gishobora kutagaragara hano cyangwa kigasibwa.
Igitekerezo cyawe kigaragara nyuma y'isuzuma rikorwa na IGIHE.com , Murakoze!